Svakodnevne promjene u društvu odražavaju se i u jeziku, pogotovo u njegovu leksiku. Ni hrvatski jezik nije pošteđen promjena uzrokovanih izvanjezičnim poticajima. Očevidne su mijene u leksiku svih sastavnica hrvatskoga jezika – hrvatskoga standardnog jezika, supstandardnih i organskih idioma. Deruralizacijom sela polako se (u)gasi(o) nekadašnji način života,  iz svakodnevne uporabe nestali su brojni predmeti, običaji, dječje igre… Sve se rjeđe čuju mnoge nekadašnjem naraštaju obične, a novim generacijama gotovo nepoznate riječi. Velik utjecaj sredstava javnog priopćavanja s kojima današnji čovjek „komunicira“, a čija se komunikacija odvija na hrvatskome standardnom jeziku također je pridonijela marginaliziranju govora hrvatskoga sela. Kad je o kajkavcima riječ, svakako valja spomenuti i vjekovni osjećaj mnogih da je njihov govor manje lijep od onog „gradskog, gospodskog, štacunskog“. Mnogi su, otišavši iz zavičaja, zaboravili“ zavičajni govor, utopili se u masi govornika hrvatskog jezika koja misli da govori hrvatskim standardnim jezikom, a da pritom nije voljna uložiti trud i naučiti njegove fonološke, morfološke, tvorbene, sintaktičke i leksičke norme. Srećom, nisu svi takvi. Mnogi se ponose svojim podrijetlom i jezikom svojega zavičaja. Ulažu velike napore da ga sačuvaju od posvemašnjega zaborava svjesni činjenice da narod koji izgubi pamćenje (a pamćenje je utkano u riječi i njihova značenja), gubi identitet. Marno bilježe svaku riječ, zapisuju joj značenje, potvrđuju uporabu.

Doc. dr. sc. Đuro Blažeka – dijalektolog koji je iz područja kajkavske dijalektologije dosad objavio dvije knjige (Međimurski dijalekt, Vrela kajkavskih govora) i pedesetak radova manjeg opsega – te Stjepan Belović –umirovljeni nastavnik, autor knjige Zavičajni sentimenti, marljivi skupljač tradicionalne kulturne baštine ludbreške Podravine, među kojom posebno mjesto zauzima prikupljanje rječničkoga blaga – autori su rukopisa Rječnika Svetog Đurđa. (iz recenzije prof. dr. sc. Anđele Frančić)

Stjepan Belović izvorni je govornik mjesnog govora Setog Đurđa u ludbreškoj Podravini, a Đuro Blažeka istaknuti kajkavolog, najbolji poznavatelj međimurskih govora. Sretna je okolnost da su postali suradnicima pa je tako i nastao rječnik što ga ocjenjujem. Sama je Blažekina obradba vrhunska i hrvatskoj dijalektologiji vrlo potrebna, a koncepcija rječnika domišljena, odgovarajuća i pobuđujuća. U Rječnik Svetog Đurđa uložen je velik rad te će ostati trajna vrijednost hrvatske dijalektologije. (iz recenzije prof. dr.sc. Josipa Lisca)

O autoru: Stjepan Belović

Array

O autoru: Đuro Blažeka

Array

Please note: In order to purchase items, you will need to log in first. Selecting an item to purchase will direct you to the login page. Any item marked with an Open Access icon may be downloaded free of charge, without logging in.

• Ovo je zavrsna inačica nove knjige
  Purchase (150 HRK)